Izvor: Domosfera.hr
Suvremena arhitektura uz kreativni doprinos i doprinos kvaliteti života, mora uključiti u promišljanje i cijeli niz mjera za povećanje energetske učinkovitosti, mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije, daljinskog grijanja i hlađenja, kogeneracije, smanjenja korištenja fosilnih goriva i zagađenja okoliša u kojem živimo.
Planiranje energetskog koncepta pri projektiranju novih zgrada, ali i pri energetskoj obnovi postojećih zgrada, temelji se na energetski i ekološki učinkovitom pristupu koji uključuje tehnologije koje smanjuju energetsku potrošnju na minimum, te ostavljaju minimalni ekološki otisak u izgrađenom okolišu.
Klimatske promjene i potreba radikalne redukcije CO2 emisija, zakonski preuzete obveze iz EU direktiva o smanjenju potrošnje energije i CO2 emisija, te povećano korištenje obnovljivih izvora energije (OIE) svakako govore u prilog takvom konceptu. Energetska i ekološka održivost postižu se novim pristupom projektiranju i urbanističkom planiranju, uz osmišljavanje gotovo nula energetskih zgrada, te korištenjem obnovljivih i alternativnih energetskih sustava na lokaciji. Kako i nova EU Direktiva o energetskim svojstvima zgrada (EPBD i EPBD II), zahtjeva da sve nove zgrade od 2018. godine budu gotovo nula energetske, od zemalja članica EU se traži da pripreme nacionalne planove za povećanje broja takvih zgrada. Istovremeno će se javni sektor stimulirati na energetsku obnovu i gradnju u standardu gotovo nula energetskih zgrada, što znači da će se moći ostvariti povoljniji uvjeti financiranja same gradnje.
Razmatranje energetskog koncepta u arhitekturi potrebno je uključiti u početnoj fazi projektiranja, kako bi se u proces projektiranja uspješno integrirali principi održive, energetski i ekološki svjesne arhitekture. Predloženi energetski koncept predstavlja integralno i troškovno optimalno rješenje u smislu kvalitete gradnje, opskrbe energijom i racionalne energetske potrošnje u projektiranim građevinama. Takvo rješenje dugoročno ostvaruje niske troškove pri korištenju i održavanju zgrada, te produžava životni vijek zgrade uz smanjenje njihovog ekološkog otiska.
Osnovni princip suvremenog rješenja energetskog koncepta ima za cilj:
- Smanjenje potrošnje energije i energetskih potreba zgrade povećanjem nivoa toplinske zaštite zgrada (A+, A ili B razred energetske potrošnje) - gotovo nula energetski standard gradnje
- Smanjenje emisija štetnih plinova u okoliš smanjenjem ekološkog otiska zgrade
- Korištenje obnovljivih i alternativnih energetskih ustava na lokaciji zgrade
- Korištenje razgradivih materijala te racionalno upravljanje potrošnjom vode. Kako osim početnih troškova za izvedbu zgrade značajnu ulogu u ukupnoj vrijednosti zgrade tijekom cijelog razdoblja korištenja predstavljaju troškovi za održavanje i energiju, potrebno je istražiti mogućnosti smanjenja tih troškova usklađivanjem pasivnih i aktivnih energetskih sustava zgrade. Svako ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti moguće je izraziti kroz smanjenje troškova za energiju i razdoblje povrata ulaganja.
- Analiza lokacije, orijentacije i oblika zgrada - povoljni faktor oblika zgrade
- Primjena visokog nivoa toplinske zaštite cijele vanjske ovojnice uz izbjegavanje toplinskih mostova
- Prirodno provjetravanje prostora, uz korištenje mehaničke ventilacije s visokim stupnjem rekuperacije
- Iskorištavanje toplinskog dobitka od sunca i zaštita od pretjeranog osunčanja
- Korištenje energetski učinkovitih sustava klimatizacije, grijanja, hlađenja i ventilacije (KGHV), te suvremenih alternativnih sustava za opskrbu zgrade energijom
- Korištenje energije iz obnovljivih izvora energije
- Korištenje višefunkcionalnih konstruktivnih elemenata zgrade s integriranim sustavima za proizvodnju energije
- Recikliranje i korištenje oborinskih voda
- Zaštita okoliša
U skladu s EPBD II direktivom razmatra se tehnička, ekološka i ekonomska primjenljivost alternativnih sustava kao što su:
- Decentralizirani sustavi za opskrbu energijom na temelju obnovljivih energenata
- Kogeneracija i trigeneracija
- Daljinsko/blokovsko grijanje ili daljinsko/blokovsko hlađenje
- Dizalice topline Planirana toplinska zaštita zgrada treba biti takva da u energetskom certifikatu koji će se izraditi nakon izgradnje, a prije uporabne dozvole, zgrade budu klasificirane u B, A ili A+ razred energetske potrošnje. To znači da QH,nd,ref - specifična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje u kWh/(m2a) mora biti manja od 50 kWh/m2.
Sustav grijanja, hlađenja, ventilacije i klimatizacije treba centralizirati i dati prijedlog rješenja koje će u konačnosti rezultirati najmanjom energetskom potrošnjom uz prihvatljive financijske pokazatelje ulaganja. Potrebno je razmotriti mogućnost proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije s posebnim naglaskom na korištenju Sunčeve energije i geotermalne energije.
Kako bi se maksimalno iskoristili prirodni resursi preporuča se integracija elemenata za korištenje obnovljivih izvora energije, prvenstveno Sunčeve energije u arhitektonsko rješenje.
Izvor: Domosfera.hr
